O nama

Udruženje za razvoj i promociju ruralnog turizma

Studeni potok

Ko smo?

Udruženje za razvoj i promociju ruralnog turizma „Studeni potok“ registrovano je 11.04.2018. godine kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, s ciljem unaprijeđenja svih relevantnih segmenata ruralne turističke ponude.

To znači da smo odlučili zalagati se za razvoj poljoprivrednih, infrastrukturnih, kulturnih, smještajnih, kadrovskih i ostalih kapaciteta u službi ruralnog turizma, kako je upravo ruralni turizam prepoznat kao krucijalan za oživljavanje zabačenih i pretežno nerazvijenih ruralnih sredina.

Doživljaj života na selu, boravak u domaćinstvima (ruralni turizam), rad na seoskim poslovima (agroturizam), uživanje u domaćim i lokalnim specijalitetima (gastroturizam) postaju sve popularniji, a nove, nepoznate destinacije sve traženije. Ako tome dodamo ekoturizam (boravak u prirodi i njeno očuvanje) i kulturno-historijski turizam (obilazak spomenika i arheoloških nalazišta) već imamo dobitnu kombinaciju za plodnu suradnju između sela i posjetitelja.

Takva suradnja u našim selima danas, dakako iziskuje i niz aktivnosti i radnji prije svega na „oživljavanju“ samog sela. Vjerujemo da „oživljavanjem“ poljoprivrednog zemljišta, ulaganjem u inovativne poljoprivredne tehnologije, adekvatnim treninzima i obukama za rad, izgradnjom radnih objekata, te uvezivanjem već postojećih kapaciteta možemo razviti cjelovitu samoodrživu ruralnu turističku destinaciju, pogodnu kako za jednodnevni tako i za višednevni boravak sa cjelogodišnjom proizvodnjom i ponudom seoskog proizvoda.

Nedaleko od Sarajeva, među našim najvišim planinama, na vodama koje izviru ispod vrhova Visočice, Treskavice i Bjelašnice leže zabjelašnička sela. Upravo ona nude posjetiteljima pregršt traženog sadržaja, prostranstva netaknute prirode, čiste planinske vode, kulturno-historijske spomenike, domaćinsku dobrodošlicu... I upravo ova specifična planinska sela trebaju dodatnu potporu za njihovo održavanje i razvoj, da bi opet mogla odgovoriti zahtjevima i uslovima modernog turizma.

Svemu ovome preostalo je još dodati ponudu iz oblasti sportsko-planinskog turizma, dakle pružiti posjetiocu i potpuni adrenalinski doživljaj, uputiti ga na uspon do nekog od planinskih vrhova, ili organizovati silazak na Rakitnicu, zimi doživljaj upotpuniti skijanjem, ljeti biciklističkim turama, a s obzirom na blizinu nekadašnjeg olimpijskog borilišta, današnjeg turističkog ski kompleksa u Babinom dolu na Bjelašnici i zabjelašničkih sela, ovaj vid turizma čini nam se kao zagarantovani uspijeh.

Gdje smo?

Sjedište Udruženja „Studeni potok“ na planini je Bjelašnici, u njenom sportsko-turističkom središtu Babin do. Tu počinje naša bjelašnička priča koja se širi dalje i dublje u zabjelašnička ruralna područja, koja obuhvataju sela na vodama gornjeg toka Rakitnice, koja uopravo ovdje počinje svoje putovanje prema Jadranu.

Za Bjelašnicu često kažu da je „divlja“ planina, ali tu na izvorima, tokovima i pritokama Tušilačke rijeke i Rakitnice nalaze se najpitomiji predjeli sa svojim malim selima. A u dolinama između tih sela skrivena blaga prirode od kojih je jedno od najljepših Studeni potok.

Ispod planine Obalj (1896m), a iznad sela Umoljani, sa svojim izvorima (Studeno vrelo i Karino vrelo) ispod ljetne mahale Gradine, Studeni potok vijuga prema kanjonu Rakitnice svojim cvijetnim tepihom. U ljetnim mjesecima ponire, pa opet proviruje i konačno nestaje u zemlji, u vapnenim stijenama dolomita. A u proljeće pak, u svojoj punoj snazi, nabujao od topljenja planinskih snjegova, u Rakitnicu se obrušava vodopadom Badnji visokim 400m.

Iznad te male doline, u jednu ruku studene, u onu drugu opet tople i lijepe, nalazi se ljetna mahala Gradina. Pitoreskni kompleks ljetnih stanova tj. katuna (stočarskih koliba), veoma starih, većinom srušenih, tek ponekad prekinutih elementima moderne gradnje. Kakav je tu život nekada bio možemo zaista samo zamišljati, jer ga danas skoro i nema. U ljetnim mjesecima jedva poneko obrađeno polje, dječijih glasova i smijeha najviše nedostaje, a tišinu prekidaju samo turisti u obilasku ili zvono kakve krave u prolazu.

Upravo tu, na toj međi između umora i života rodile su se naše ideje o oživljavanju ovog i ovakvih izolovanih i zaboravljenih i prirodnih i kulturnih i historijskih dragulja naše zemlje.